Fast fashion industrija revolucionizirala je način na koji danas kupujemo odjeću. Svi znamo za brendove poput Zare, H&M-a i Sheina, koji su postali sinonim za trendi i pristupačnu odjeću. No svjetlucave reklame i privlačne cijene skrivaju mračnu stranu ove modne industrije, onu koja ima ozbiljan negativan utjecaj na okoliš, dobrobit radnika i globalnu ekonomiju.
Što je uopće fast fashion?
Da bismo govorili o negativnim utjecajima fast fashion industrije, prvo ju je potrebno definirati. Fast fashion odnosi se na model poslovanja u modnoj industriji koji uključuje brzu proizvodnju i isporuku odjeće kako bi se što brže zadovoljila potražnja kupaca. Ključna karakteristika fast fashion industrije sposobnost je brendova da brzo reproduciraju najnovije modne trendove i ponude ih kupcima, i to po izrazito niskim cijenama.
Pitaš se kako je to moguće? Kako je za njih isplativo proizvoditi odjeću koja se prodaje po toliko niskim cijenama? Kad u H&M-u kupiš majicu od 2 eura, zapitaš li se zašto je ona tako jeftina? E pa, za to postoje brojni (neetički) razlozi, a fast fashion industrija zbog njih ima brojne negativne posljedice.
Negativne posljedice po radnike
Radnici u fast fashion industriji često rade u teškim uvjetima i za niske plaće. Da bi se održale niske cijene, brendovi često koriste izrazito jeftinu radnu snagu u zemljama s niskim standardima za radnike. Loši uvjeti rada i nedostatak radničkih prava postali su alarmantni problemi u mnogim zemljama gdje se proizvodi fast fashion odjeća.
Velik problem s tvornicama fast fashion odjeće je i u tome što radnici često dolaze u kontakt s opasnim kemikalijama (primjerice, onima kojima se izbjeljuju traperice) koje pogubno utječu na njihovo zdravlje.
Ako nije dovoljno grozno to što radnice (jer najčešće to jesu upravo žene) često ne primaju plaću od koje mogu živjeti i usput se na poslu i truju, one na svom radnom mjestu često trpe i zlostavljanje (čak i seksualno) koje nadređeni vrše nad njima. Pobuniti se, naravno, ne mogu jer bi izgubile i taj mizerni posao koji imaju.
Uz to, zgrade u kojima se proizvodi odjeća za fast fashion brendove najčešće nisu građene prema sigurnosnim standardima. To je već nekoliko puta dovelo do tragičnih posljedica za radnice. Jedan od najtragičnijih takvih slučajeva jest rušenje zgrade Rana Plaza u Bangladešu 2013. g., u kojoj je poginulo 1134 radnika.
Negativne posljedice po okoliš
Jedan od najozbiljnijih problema s fast fashion industrijom jest njezin izrazito negativan utjecaj na okoliš. Brza proizvodnja odjeće zahtijeva mnogo resursa, što uključuje vodu, energiju i sirovine od kojih se proizvodi tkanina. Masovna proizvodnja pamuka, često korištenog materijala u fast fashion industriji, zahtijeva velike količine pesticida i herbicida, što može dovesti do onečišćenja tla i voda. Također, u procesu bojanja i obrade tekstila često se koriste kemikalije koje su štetne za okoliš (a i za radnike!).
Osim toga, fast fashion rezultira prekomjernom potrošnjom i velikom količinom otpada. Budući da je fast fashion odjeća najčešće proizvedena od jeftinog i lošeg materijala koji se uništi već nakon nekoliko pranja, kupci često brzo odbacuju takve komade odjeće, čime se stvaraju ogromne količine tekstilnog otpada koji zagađuje okoliš. Tekstilna industrija već odavno predstavlja ozbiljan ekološki problem, a fast fashion samo pojačava ovu krizu. Osim toga, čim je odjeća toliko jeftina, često nešto kupimo bez razmišljanja i planiranja (heeej, pa bilo je na sniženju!), a takvu odjeću često niti ne odjenemo. Koliko samo odjeće završi u smeću, a da još ima etiketu!
Negativan utjecaj na ekonomiju
Unatoč tome što fast fashion može potaknuti potrošnju i privući kupce svojim niskim cijenama, dugoročno može imati negativan utjecaj na ekonomiju. Konstantna potreba za jeftinom odjećom potiče masovnu proizvodnju izvan granica zemlje, što može negativno utjecati na domaću proizvodnju i radna mjesta.
Učinci offshoringa proizvodnje mogu biti ozbiljni, a mnoge države gube tradicionalne industrije i radna mjesta. Sjeti se samo brojnih domaćih tekstilnih tvrtki koje nisu mogle opstati zbog niskih i konkurentnih cijena fast fashion brendova (DTR, Kamensko, MTČ…) Također, globalna ekonomska neravnoteža može se povećati jer profiti fast fashion brendova često odlaze u druge zemlje, umjesto da ostaju u zemljama u kojima se odjeća prodaje.
Kako prepoznati fast fashion brend?
Zapravo je vrlo jednostavno. Ovi brendovi često nude kolekcije koje prate najnovije modne trendove (koje često ne traju niti cijelu sezonu!). Kolekcije se mijenjaju svaka dva do četiri tjedna, što im omogućava da brzo reagiraju na promjene u modi i potražnji. Cijene su često izrazito niske u usporedbi s drugim brendovima, što privlači kupce koji žele pratiti trendove, a usto potrošiti što manje novca.
A što se tiče same odjeće, ona je najčešće izrađena od nekvalitetnog materijala koji se uništi već nakon nekoliko pranja. Često se primijete i nepravilni šavovi (zbog brzine izrade), konci koji vire… Uglavnom, najčešće je već na prvi pogled jasno da je odjeća nekvalitetna i da neće biti dugo nošena.
Zaključak iliti treba li mi STVARNO još jedna majica iz H&M-a?
Fast fashion industrija, unatoč svojim privlačnim cijenama, ima ozbiljne negativne posljedice po okoliš, radnike i ekonomiju. Srećom, mi kao potrošači postajemo sve svjesniji ovih problema i tražimo održivije modne alternative. Razumijevanje ovih problema pomaže nam donositi informirane odluke o tome gdje i što kupujemo. Kroz promišljeno kupovanje i podršku brendovima koji promiču održivost i etičku proizvodnju možemo doprinijeti smanjenju negativnih utjecaja fast fashion industrije na svijet oko nas.
Ako želiš saznati više o negativnim utjecajima fast fashion industrije, na YouTubeu svakako pogledaj dokumentarac The True Cost iz 2015. godine. On je meni otvorio oči o svemu ovome, a otada su na internetu osvanuli brojni drugi dokumentarci i reportaže koji se bave ovim problemom.
A što ti misliš? Vrijedi li fast fashion odjeća zaista tih 2 eura koja potrošimo na majicu u H&M-u? Jesu li patnja ljudi koji sudjeluju u njezinoj proizvodnji i negativan utjecaj na okoliš zaista vrijedni te basic majice, koja će se ionako uništiti nakon samo par pranja? Piši mi.
Ako želiš saznati više o tome kako prepoznati fast fashion brend, pročitaj članak “Kako prepoznati fast fashion brend – postoji najmanje 9 načina”.
Kako prepoznati fast fashion brend – postoji (najmanje) 9 načina