3 mračne strane uzgoja avokada

Kao ”prava” milenijalka, i to vjerojatno voliš avokado. Ali, znaš li da je popularnost ove namirnice dovela do razornih posljedica za okoliš i ljude koji se bave njegovim uzgojem?

Avokado pomaže u snižavanju kolesterola, regulaciji krvnog tlaka, štiti od raka dojke i prostate, a uz to je i bogat mineralima, vitaminima i dijetalnim vlaknima. Zbog toga nije ni čudno što ga obožavamo stavljati u salate, koristiti ga za hladne juhe i, naravno, jesti u nezaobilaznom guacamoleu.

Međutim, svjetska popularnost avokada dovela je do razvoja negativnih posljedica njegova uzgoja. Stoga, prije nego što kupimo avokado i uživamo u slasnom guacamoleu, zastanimo i razmislimo o razornim posljedicama koje fetišizacija avokada u razvijenom svijetu ima na okoliš te ljude koji žive u regijama u kojima se proizvodi.

Deforestacija uzrokovana prekomjernim uzgojem avokada

Prekomjerni uzgoj avokada uzrokuje ogromne probleme za okoliš. To najviše dolazi do izražaja u meksičkoj saveznoj državi Michoacán, gdje je povećanje proizvodnje avokada uzrokovalo deforestaciju i uništavanje ekosustava. Procjenjuje se da se oko 600 do 1000 hektara godišnje šume uništava kako bi ih se pretvorilo u poljoprivredna zemljišta pogodna za plantaže avokada. Uništavaju se borove šume koje su staništa autohtonih vrsta (poput, primjerice, kraljevskog leptira), a još više drveća ruši se za gradnju kratera kojima se avokado prevozi.

Ogromna potrošnja vode koju avokado zahtijeva

Nadalje, uzgoj avokada zahtijeva ogromne količine vode. Potrebno je 1000 litara vode da bi se uzgojilo 1 kg avokada (što je oko 3 komada). Za usporedbu, za uzgoj 1 kg brokule potrebno je samo 45 litara vode. Što je najgore, razarajući utjecaj na okoliš samo je jedna u nizu negativnih posljedica povećanja proizvodnje avokada.

Organizirani zločin i avokado kao zeleno zlato

Povećanje proizvodnje avokada doprinijelo je bogatstvu regijama u kojima se on uzgaja, pa tako i u spomenutom Michoacánu. Mještani su ga zbog njegove unosnosti čak prije nazivali zelenim zlatom (”green gold”). Međutim, njegovu isplativost uskoro su primijetili i lokalni karteli koji svojim prijetnjama i otmicama ucjenjuju lokalne farmere. Poljoprivrednici su tako često primorani plaćati kartelu za svaki kilogram avokada koji izvoze.

A ako farmeri odbiju platiti kartelima, članovi banda zapale im voćnjake ili svoju neposlušnost pak plaćaju krvlju. Situacija je postala toliko ozbiljna da avokado lokalci sada zovu krvavim guacamoleom (”blood guacamole”). Vlasti su tu gotovo nemoćne, zbog čega su lokalci primorani na to da se sami pobrinu za svoju zaštitu, često organizirajući svoje građanske skupine za obranu (”avocado police”).

Što možemo poduzeti?

Nakon saznanja da jedna tako popularna i omiljena namirnica ima toliko mračnu pozadinu, teško je skrenuti pogled i samo nastaviti nonšalantno kupovati avokado. Pitanje je što možemo učiniti kako bismo smanjili negativan utjecaj koji proizvodnja avokada ima na okoliš i ljude koji žive u područjima u kojima se uzgaja. Nameće se odgovor da jednostavno prestanemo kupovati avokado.

Ali razmislimo malo. Hoće li bojkotiranje avokada zaista pomoći farmerima koji ga uzgajaju? Kad ih već mafija iskorištava, je li u redu da ih još više opalimo po džepu? Izbjegavanje kupnje avokada na kraju bi upropastilo vrijedne obitelji koje ovise o njegovom uzgoju. Iako su neki karteli potpuno preuzeli farme avokada, to ne znači da bi se zbog toga trebalo kazniti cijeli sektor.

A da bi se smanjio negativan utjecaj na okoliš koji prekomjerna proizvodnja avokada uzrokuje, potrebno je bolje regulirati zakone o njegovom uzgoju, a ne svojim bojkotiranjem avokada kažnjavati i one farmere koji ih se pridržavaju. Zato je važno educirati se i podizati svijest o tome što jedemo i odakle dolazi naša hrana, a potom je na svakom od nas, kao kupcima, da odlučimo što poduzeti s tim znanjem.

Zato i jesi ovdje, da se educiraš, da saznaš nešto novo. Znam da ovo možda nije tema o kojoj bi čitala, znam da ti je dosta negativnosti u svijetu i da želiš pozitivne vijesti. Ali neke je činjenice teško zanemariti i neke stvari ne možemo ignorirati. Ovdje si da promijeniš svijet. Da ga poboljšaš. A to je jedino moguće ako se upoznaš s trenutnom situacijom u svijetu, kako bi naposljetku znala što uopće treba poboljšati.

Pa makar počeli s nečim banalnim (ili možda ne?) kao što je informiranje o našem slavnom avokadu.

A što ti misliš? Trebamo li prestati kupovati avokado ili pak bezbrižno nastaviti s njegovom konzumacijom? Obrazloži svoj stav u komentarima, zaista me zanima tvoje mišljenje!

IZVORI

Linthicum, Kate. Inside the bloody cartel war for Mexico’s multibillion-dollar avocado industry. 21. 11. 2019. https://www.latimes.com/world-nation/story/2019-11-20/mexico-cartel-violence-avocados (28. 6. 2020.).

Richter, Amelie. The dark side of the world’s spiraling demand for avocados. 22. 11. 2018. https://www.dpa-international.com/topic/dark-side-world-spiralling-demand-avocados-urn%3Anewsml%3Adpa.com%3A20090101%3A181102-99-639481 (28. 6. 2020.).

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *